Talas informacionih tehnologija (IT) nezaustavljivo nadire, prekrivajući cijeli svijet biznisa i gutajući jednu po jednu industriju. Naučiti surfati na tom talasu postalo je imperativ za sve koji žele opstati na površini.
Danas je najveći dio američkog bogatstva i preduzetničkog potencijala skoncentrisan u Silikonskoj dolini u Kaliforniji, čija okosnica razvoja jeste IT, preciznije softverska industrija. Kalifornija je aktuelna prva ekonomija SAD-a i osma ekonomija svijeta. Pored Kalifornije, razvoj europske ekonomije baziran je na IT-u.
Europska unija je velikim ulaganjima u razvoj informacionih tehnologija u posljednjem desetljeću povećala efikasnost svojih kompanija za čak 50 posto. Ekspanzija izvoza IT outsourcing usluga (proizvodnja softvera po narudžbi) učinila je softversku industriju brzorastućom granom privrede čak i na našim prostorima.
Silikonska dolina – osma ekonomija svijeta!
Nekada je IT bio tek dopuna i prateća usluga privredi. Danas, digitalizacija privrede “guta” industriju po industriju. Riječ je i o ekonomskoj i o društvenoj revoluciji, u pravom smislu riječi. Ovaj silni razvoj IT-a izrodio je ogromno nezasito tržište, mnogo kreativnog i dobro plaćenog posla, ali time i ključni izazov – nedostatak stručnog IT kadra. Europska unija će u naredne četiri godine, i pored savremenog i naprednog obrazovnog sistema, imati oko 900 hiljada nepopunjenih radnih mjesta za IT profesionalce.
Tu najveću “rupu” ovog sektora na globalnom nivou vrlo malim dijelom popunjavamo i mi.
Nema preciznih podataka za BiH, ali procjenjuje se da IT sektor broji manje od 3.000 zaposlenih, u Hrvatskoj oko 13.000, u Srbiji između 6 i 7 hiljada profesionalaca. Sve ukupno: Malo!
I u odnosu na globalne potrebe, ali i na zahtjeve domaćeg tržišta. Možda je ovo “prolazna bolest”, možda smo se kasno počeli razvijati u ovoj oblasti u odnosu na druge zemlje, možda ćemo sustići…
Sad ću vam predstaviti jedno kratko poređenje. Elektrotehnički fakultet u Sarajevu godišnje tržištu ponudi 70ak diplomaca računarstva i informatike. Komparacije radi, samo u Temišvaru (Rumunija) godišnje diplomira 7 hiljada IT-evaca, što je gotovo pet puta više nego što ih obrazuje cijela Hrvatska, više nego što ih u Srbiji ukupno ima i 100 puta više nego ih proizvede sarajevski državni fakultet. Inače, Temišvar je brojem stanovnika manji od Sarajeva.
Temišvar – Sarajevo 100:1
Očito je, Rumunija je IT revoluciju ozbiljno shvatila. Mi nismo. U Rumuniji već danas postoji preko 50 hiljada IT profesionalaca, kojim se na web stranicama namijenjenim investitorima s pravom hvali, a procjene su da će ih do 2020. godine biti 300 hiljada! U BiH ih još nemamo ni 3 hiljade, a sporost produkcije obećava da taj broj neće značajnije rasti. Pored proizvodnje IT kadra, Rumunija subvencira i izvoz softvera, i oslobađa IT kompanije različitih nameta, svjesna da se sve uloženo u softversku industriju višestruko vraća državi.
Istraživanje prof. Karla Fischa i njegovog tima s Arapahoe High School (Colorado), od prije nekoliko godina pokazalo je vrlo zanimljiva saznanja.
Između ostalog to istraživanje pokazuje da bi današnji sistem učenike u školama trebao pripremati za poslove koji sada ne postoje te da koriste tehnologije koje još nisu izumljene, s ciljem da riješe probleme za koje mi još ne znamo da postoje. Najtraženiji poslovi u 2010. godini u svijetu uopće nisu postojali 2004. godine!
Svjedočimo najbržoj revoluciji u povijesti čovječanstva. IT revoluciji, koja kao i svaka revolucija, iziskuje ljude koji je mogu iznijeti. Kod nas ih, nažalost nema. Nema dovoljno. U Rumuniji ima. Tamo se dešava revolucija. U Temišvarskoj dolini.
Integralni tekst Analiza IT sektora možete pročitati na sljedećem linku.
Loading...